#RESTART21

Redovni ekonomski izvještaj - Q3

Treći kvartal je bio posebno izazovan za BiH ekonomiju. Treći FNF izvještaj prati ekonomska dešavanja u ovom kvartalu, ali i različite procjene stope ekonomskog rasta u 2021. godini. Ove stope se znatno razlikuju shodno instituciji koja prognozira, odnosno mjesecu u kojem se vrši konkretna prognoza. Ključno za sve prognoze jeste da se temelje na stopi vakcinacije, što je najavljivano u prethodnim izvještajima. Zbog toga niska stopa vakcinacije u Bosni i Hercegovini – u odnosu na razvijene zemlje svijeta, ali i zemlje regiona – determiniše prognozu niskih stopa rasta za ovu, ali i narednu godinu.

Oporavak je izvjestan, međutim, još uvijek u formi puzajućeg ekonomskog rasta od dva do tri posto godišnje, što jednostavno nije dovoljno za građane/privredu. Ključni izazovi identificirani u okviru izvještaja odnose se na rast cijena, energetsku krizu, budžetske nestabilnosti, nisku stopu vakcinacije, političku neizvjesnost, kao i izostanak zvučnih ekonomskih reformi.

Posebno zabrinjava rast cijena, što prati makroekonomski dio Izvještaja. Prema podacima iz Ankete o potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini, izdaci jednog domaćinstva iznosili su 1.419,48 KМ. Od tog iznosa 30,8% se odnosi na hranu i piće, 9,4% na električnu energiju, plin, vodu i ostala goriva te 10,0% na prijevoz. Usporedba kretanja cijena u 2021. s cijenama u 2019. godini pokazuje da je u toku dvije i po godine došlo do značajnijeg povećanja cijena mnogih namirnica, što u konačnici smanjuje realnu kupovnu moć stanovništva, pogotovo radnika s manjim primanjima.

U okviru ovog izvještaja provedeno je istraživanje stavova građana o porezima i neporeznim davanjima u Bosni i Hercegovini. U istraživanju je korišten prigodan uzorak (272 ispitanika) uz primjenu CAWI i MAWI metode. Rezultati istraživanja pokazuju da su ispitanici ipak svjesni značaja poreza, potrebe njihovog plaćanja i koristi koje oni omogućavaju cijelom društvu. Izvještaj nudi prigodan zaključak i niz preporuka za donosioce odluka. Shodno ekonomskim dešavanjima u trećem kvartalu ove godine forumulisane su sljedeće preporuke:

Potrebno je unaprijediti postojeće prakse vakcinacije širom Bosne i Hercegovine. Konkretno, ovo uključuje formiranje sistema poticaja za vakcinaciju, zatim olakšavanje postupka vakcinacije i eliminaciju redova čekanja, kao i iskrenu i otvorenu komunikaciju o značaju vakcinacije za što brži izlazak iz postojeće krize. Potrebno je raditi zajedno s poslodavcima kako bi se povećao broj vakcinisanih radnika. Odgovornost za ove mjere snose krizni štabovi na različitim nivoima vlasti.

Nužno je formirati radno tijelo na državnom nivou koje će razmatrati pitanje članstva Bosne i Hercegovine u okviru inicijative Otvoreni Balkan. Ovo radno tijelo treba da prati dešavanja u vezi s inicijativom Otvoreni Balkan te da predloži rješenja u formi (ne)pridruživanja ovoj inicijativi.

Nužno je da se aktiviraju sistemi robnih rezervi s ciljem zaštite marginaliziranih dijelova populacije. Tu se prije svega misli na sve one koji imaju minimalna primanja ili su nezaposleni i socijalno ugroženi.

Kada je riječ o primarnom istraživanju, sljedeće su preporuke:

Poreske stope uglavnom među stanovništvom doživljavaju se kao previsoke s obzirom na to da one znače gubitak i trošak koji ljudi percipiraju više od dobitaka. To se naročito odnosi na PDV, kao „vidljiv“ porez na čiju su visinu posebno osjetljivi oni koji ga svakodnevno percipiraju kroz kupovinu životnih namirnica, na što su posebno osjetljivi oni s najnižim nivoom ličnih primanja i osobe ženskog spola. To ukazuje da bi vlasti, ako već žele postići pozitivnu socijalnu reakciju, trebale da, umjesto promoviranja uvođenja progresivne stope poreza, koja znači veće oporezivanje onih koji zarađuju više, razmišljaju o smanjenju stope PDV-a na osnovne životne namirnice i lijekove.

Građani su svjesni značaja, potrebe i koristi poreza. Međutim, oni istovremeno iskazuju negativan stav spram poreza i neporeznih davanja, a on je posljedica, pored osjećaja gubitka, netransparentnosti u njihovom trošenju, služenju poreza samo elitama na vlasti i neefikasnosti javne uprave koja se finansira iz poreznih i neporeznih davanja. Znatno viši nivo transparentnosti trošenja budžetskih sredstava na svim nivoima vlasti i efikasnija javna uprava su preduslov da se u budućnosti govori o promjenama fiskalnog sistema. Građani i privreda moraju jasno vidjeti koristi od potencijalnog povećanja poreza u budućnosti.

Ukidanje većeg dijela parafiskalnih nameta se percipira kao veliko olakšavanje poslovanja poslovnih subjekata. Takvom odlukom bi vlasti kreirale veoma dobru poruku u smjeru bolje percepcije cijelog poslovnog okruženja, što bi svakako rezultiralo u srednjem roku kroz povećanu poslovnu dinamiku koja bi nadoknadila prihode javnog sektora koji bi se takvom odlukom kratkoročno umanjili.

Parafiskalni nameti moraju biti realno obračunavani na bazi dobiti preduzeća i trošeni isključivo u svrhe za koje su namijenjeni. Parafiskalna davanja moraju biti sektorska, u smislu plaćanja i trošenja sredstava, pri čemu je bitno da se efekti osjećaju na cijeloj teritoriji na kojoj se ova sredstva prikupljaju.