#Restart21 (26012)

Prvi polugodišnji ekonomski izvještaj za 2022

Prvi polugodišni FNF izvještaj za Bosnu i Hercegovinu

U 2022. godinu ekonomija Bosne i Hercegovine ušla je s nizom neizvjesnosti, ali i s optimističnim očekivanjima da je pandemija COVID-19 napokon prošla i da će biti nastavljeno s normalizacijom ekonomskih aktivnosti. „Nema više vremena za gubljenje: 2022. mora biti godina društvenog i ekonomskog oporavka u Bosni i Hercegovini“, naslov je autorskog teksta rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini. Dati naslov najbolje oslikava navedeni optimizam, ali i niz drugih, konkretnih podataka poput onog o vanjskotrgovinskoj razmjeni. Bosna i Hercegovina je u periodu januar-februar 2022. godine izvezla robe u vrijednosti od 2,69 milijarde KM, što je za 41 posto više nego u prva dva mjeseca 2021. godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 3,78 milijarde KM, što je za 44 posto više nego u istom periodu prethodne godine. 

Međutim, nastavak polugodišnjeg perioda donosi niz izazova koji su aktuelni i danas. Izvještaj prepoznaje sljedeće:

• Energetska kriza
• Inflacija
• Tržište rada

U sklopu prethodnih FNF izvještaja i pregleda fokus je stavljen na objašnjenja početnog rasta cijena, što je bio rezultat ukupnog pa keta pomoći u svijetu koji je iznosio oko 10,4 triliona dolara. Početna namjera zemalja širom svijeta je bila da se putem štampanja novca i davanja novčane pomoći građanima, potakne potrošnja i ekonomski oporavak tih zemalja. Ipak, preglomazni paket pomoći, koji je usmjeren u potrošnju drugih trajnih dobara čija se ponuda nije mogla povećati u kratkom roku, dovela je nakon godine i pol dana do negativnih efekata kroz pojavu inflacije, kao posljedica smanjene ponude. Dodatno, inflacija u SAD-u je nastala zbog drugih razloga, zbog uskog tržišta rada, za razliku od Evrope, gdje je uglavnom pritisak na rast cijena nastao kao posljedica energetske krize i krize hrane.

Ograničavanje kupovine obveznica i podizanje kamatnih stopa na očekivani nivo od oko dva posto do kraja ove godine dovest će do usporavanja ekonomskih kretanja mnogih zemalja, pa i same Njemačke, koja je naš glavni vanjskotrgovinski partner. Ako kojim slučajem Evropska centralna banka bude morala podizati još više kamatne stope, onda će zemlje poput Italije biti još u većim problemima, ulazeći u fazi kada se više neće moći istovremeno govoriti o ispunjavanju cilja stabilnosti cijena i odbrane prezaduženih ekonomija. Ovaj mehanizam podizanja kamatnih stopa, odrazit će se i na postojeće kredite dogovorene u varijabilnoj kamatnoj stopi, tako da će rate kredita biti veće za građane i privredu u Bosni i Hercegovini

U izvještaju su prikazani svi negativni efekti inflacije na bosansko-hercegovačku privredu. Posebno zabrinjava energetska kriza koja će obilježiti kraj godine. U izvještaju je pokazano da zaposlenici očekuju više plate, naročito oni iz privatnog sektora. Pitanje je kako će poslodavci odgovoriti na ovaj zahtjev. Zbog toga je sada pravo vrijeme da se urade potrebne reforme fiskalnog opterećenja na rad, naročito u FBiH, gdje se značajno zaostaje po ovom pitanju. Kada je riječ o rješenjima, potrebno je raditi na ekonomskim i socijalnim inovacijama sa ciljem rasterećenja privrede, ali i građanstva. U okviru izvještaja je naveden niz takvih rješenja. Autori izvještaja su skeptični po pitanju implementacije istih u narednom periodu zbog oktobarskih izbora. Vjerovatno da će se tek nakon izbora raditi na tome.